|
Post by Web Team on Jun 8, 2009 23:41:05 GMT 1
Ау Лучанац, ал си оштар.. само нека плива дете, лако ћемо за трубу...
|
|
|
Post by Web Team on Jun 22, 2009 13:07:06 GMT 1
Помоћ Милораду Чавићу
Град Београд наставља да помаже домаћим спортистима који су постигли изузетне резултате у светским оквирима, о чему сведочи и адекватна финансијска помоћ пливачком клубу „Партизан”, чији је члан пливач Милорад Чавић.
Средства су издвојена како би освајач сребрне медаље на Олимпијади у Пекингу добио услове за припреме какве су неопходне врхунским пливачима. Чавић је пронео име наше земље широм света и постао један од омиљених спортских асова.
– Милорад Чавић је наш најуспешнији појединачни спортиста. Градоначелник Ђилас инсистирао је да му се омогуће услови за тренирање, а Секретаријат за спорт и омладину на овај начин помаже и другим пливачима који ће тренирати на базену „Ташмајдан” – рекао је за БЕОИНФО секретар Секретаријата за спорт и омладину Аца Ковачевић.
|
|
|
Post by Web Team on Jul 13, 2009 19:20:06 GMT 1
Plivačica Nađa Higl zablistala na Univerzijadi Čekam da se probudim Autor: B. Vuković | 11.07.2009. - 05:00
Pančevo je dobilo sportsku heroinu. Plivačica Nađa Higl zablistala je na 25. Univerzijadi i osvojila dve medalje.
- Zadrhtala sam u trenutku dok sam stajala na startu. Hiljade misli su mi prolazile kroz glavu, nisam navikla na toliko publike. Sva trema je prošla u trenutku kad sam dodirnula vodu. Osetila sam kao da sam dobila dodatnu snagu. Kad sam bila na cilju i videla rezultat, mislila sam da sam u snovima, čekala sam trenutak da se probudim – priča za „Blic“ Nađa Higl, osvajač dve medalje na Univerzijadi. Nađa je ostvarila sjajan rezultat na Univerzijadi, postavivši rekord Igara na 200 metara prsno, popravila za pet sekundi lični rekord i osvojila dve srebrne medalje. - Ovo su mi prve dve „velike“ medalje u životu i ne znam kako da izrazim svoju sreću. Emocije mi naviru svakog trenutka, a i dalje ne mogu da verujem da je sve ovo java, da nije neki od mnogobrojnih snova, kad sam se pela na pobedničko postolje. Zbog toga, svakog trenutka očekujem da se probudim i da Univerzijada stvarno počne - oduševljena je reprezentativka Srbije. Dvadesetdvogodišnja plivačica iz Pančeva, iznenađenje je najavila još u polufinalu, kad je za skoro pet sekundi bila brža od svog rekorda. - Kad sam se popela na postolje jedva sam se suzdržala suza. Gledaocima izgleda kratko, a ja sam imala osećaj kao da na stojim čitavu večnost. Veliku podršku i motivaciju sam imala od publike, koja je veoma zaslužna za medalje – priča Nađa i priseća se svojih prvih dana u bazenu. - Imala sam veliki strah od vode. Nisam smela ni da priđem bazenu, dok me jednog dana tata nije na neki štos uvukao u bazen. Nakon nekog vremena opet mi se strah vratio i šest puta sam padala na obuci. Neki su pričali da nikad neću proplivati i to je za mene bilo strašno. Međutim, jednom sam se oslobodila i voda mi je postala najbolji prijatelj – priseća se Nađa. Studentska služba fakulteta Sportskog menadžemnta, Nađi je posle druge osvojene medalje priredila žurku. Nađa će uskoro diplomirati, pa je služba fakulteta želela na taj način da joj se zahvali za sve uspehe koje je ostvarila dok je studirala. - Bilo je veselo, ostali smo do ujutru, stvarno su me oduševili. Imam nekoliko dana za sređivanje utisaka, a onda sledi još jači trening pred prvenstvo u Rimu. Cilj mi je da tamo ostvarim isti rezultat ili bolji, samo da nastavim istim tempom - najavljuje Nađa Higl. Rođeni brat i trener Nađe, Sebastijan, ističe da su imali velikih problema dok nije Nađa nije postigla normu za Olimpijske igre u Pekingu. - Početkom 2007. su nas čak i izbacili sa bazena, pa smo prešli u drugi klub. Sve do ispunjavanja norme za Peking nikog nije bilo briga za nas, na bazenu u Pančevu nismo imali termine, pa smo morali četiri puta nedeljno da putujemo za Beograd. Sve su finansirali roditelji, niko ništa nije hteo da nam pomogne. Do pre nekoliko meseci nisu hteli da nam se jave na telefon a sad se svi ponose našim uspehom, ali mi se ne ljutimo, samo nećemo da zaboravimo - priča Sebastijan Higl.
Peking za nezaborav Nađa Higl rođena je 2. januara 1987. u Pančevu. Reprezentativka Srbije u plivanju u discilinama 100 i 200 m prsnim stilom. Članica je Plivačkog kluba „Tamiš“ iz Pančeva, a trener joj je rođeni brat, Sebastijan Higl. Visoka je 173 cm, a teška 69 kg. Učestvovala je na Svetsko prvenstvu u malim bazenima 2008. u Mančesteru, Evropskom prvenstvu na malim bazenima u Debrecinu, a dosadašnji najveći uspeh joj je bilo učestvovanje na Olimpijskim igrama u Pekingu. Učestvuje i na Evropskom prvenstvu u plivanju u malim bazenima, koje se od 11. do 14. decembra održava u Rijeci (Hrvatska)
|
|
|
Post by SRBIJA on Jul 14, 2009 15:39:20 GMT 1
H V A L A
T I N A DJ A !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
P.S.veliki uspeh nadamo se da je to pocetak samo napred!!!!
|
|
|
Post by Web Team on Jul 23, 2009 8:55:21 GMT 1
|
|
|
Post by Politika on Jul 23, 2009 23:03:02 GMT 1
"Politika", 24.07.2009 Srbija pocinje da otkriva da ima i plivace Posle Cavica, Lendjera, Siladjija i Najdanovske na sebe skrenula paznju i Nadja Higl. – Riplijevska zanimljivost: trenira je apsolvent beogradskog Fakulteta sporta i fizickog vaspitanja Rezultat zavisi od nje, a plasman od drugih: Nadja Higl Foto Tanjug Srbija pocinje da otkriva da ima plivace. Najpre je saznala za Milorada Cavica, koji je tamo daleko, daleko preko okeana, vezbao, vezbao i tako se izvezbao da je proslavio i sebe i svoju otadzbinu. Za nas je on kao malo vode na dlanu – evropskih prvaka i olimpijskih šampiona nemamo u izobilju, ali je nezaobilazan i u svetskoj istoriji. Što zbog politicke bure koja se podigla zbog njegovog natpisa na majci na Evropskom prvenstvu u Ajndhovenu, što zbog epskog dvoboja s Majklom Felpsom na Olimpijskim igrama u Pekingu. Nas, koji smo bez daha pratili njegov epski dvoboj protiv najboljeg sportiste današnjice verovatno niko nikada nece moci da ubedi da i aparati za merenje vremena tada nisu ostali bez daha. Mozda je to samo pristrasno gledanje, ali kao navijaci imamo pravo i na to. Ivan Lendjer i Caba Siladji su izronili kao iz bajke i na Svetskom juniorskom prvenstvu u Riju napravili cudo. Eto, trebalo je da prvo sve sazna za njih, pa onda mi. Na srecu, odoleli su svetu i ostali kod nas. Ove godine smo saznali da imamo i odlicne plivacice. Od Miroslave Najdanovski, pokazalo se na Mediteranskim igram u Peskari, nema bolje u celom Sredozemlju, a nije ostala praznih ruku ni na Univerzijadi. Na svetskim studentskim sportskim igrama isplivala je iz anonimnosti, bar za najširu javnost, još jedna plivacica – Nadja Higl. Uz dve srebrne medalje u plivanju prsnim stilom i odlicne rezultate (1:07,80 na 100 metara i 2:23,34 na 200) postala je preko noci naša uzdanica za Svetsko prvenstvo. Uoci plivackih takmicenja u Rimu predsednik našeg saveza Dušan Dimitrijevic je rekao da ocekuje da svi naši takmicari (Cavic, Lendjer, Siladji, Djordje Markovic, Najdanovski, Higl i Marica Strazmešter) poboljšaju svoje najbolje rezultate. I pri tom je naglasio da to prvenstveno ocekuje od, razume se, Cavica i – Higlove. – Prezadovoljna sam ucinkom na Univerzijadi, jer je pokazala da sam na dobrom putu. U Rimu mi je najvaznije da popravim svoje rezultate, a za koje ce to mesto biti dovoljno – videcemo – kazala je uoci odlaska u glavni grad Italije Nadja Higl. Prošle godine je plivala na Olimpijskim igrama i to iskustvo iz Pekinga ce joj sada dobro doci. Na Mediteranskim igrama je bila cetvrta, a na Tašmajdanu još uspešnija pri cemu se ima u vidu vreme, a ne samo plasman. – Sezona mi je pocela u septembru, odmah posle Pekinga. Ja sam specifican slucaj, jer treniram sama citave godine, pošto sam u klubu jedini plivac. Nisam se pripremala u inostranstvu, a ono što sam i otišla iz Panceva bilo je to u Kruševac i Knjazevac. Nisam išla ni na visinske pripreme – otkriva Higlova. – Treniram dva puta dnevno u bazenu, a izmedju toga tri-cetiri puta nedeljno na „suvom”. Najbolje plivam kad sam u punom treningu. Mnogo plivam, na treninzima dajem 120 odsto sebe. Za nju je vezana i jedna zaista riplijevska retkost. Trener joj je – rodjeni brat Sebastijan. Stariji je od nje nešto više od godine dana (rodjen 1985) i apsolvent je na beogradskom Fakultetu sporta i fizickog vaspitanja. Dakle nije prekaljeni as, nije ni neki uvozni trener, ali ocigledno ume da radi. Na pitanje kako to objašnjava Nadja Higl je kazala: – Moj brat se mnogo informiše: od prijatelja, iz knjiga, preko kompakt-diskova... Stalno istrazuje, primenjuje nove stvari na treningu. Ne ustrucava se ni da improvizuje. Primenjujemo ono što mi prija u vodi. Predlazem i ja šta da radimo. Odlicno funkcionišemo. Posle Univerzijade je, kako kaze, bila izolovana, jer je odmah sa Tašmajdana otišla u Kruševac na pripreme. Da su njeni rezultati naišli na odjek ipak je primetila i tamo: – „Klinci” su trazili autograme od mene. Ranije toga nije bilo. Sem toga nikakve druge promene nije primetila. Nada se da ce grad Pancevo da stane iza nje. A trebalo bi i Srbija. Plivanje je bazican sport, jedan od onih po kojima se cene nacije. Imamo srecu da se pojavila ne samo darovita generacija, nego i izuzetno posvecena plivanju. I greh bi bio, veliki greh, da iza tog njihovog prometejskog elana ostanu samo uzdasi. Ivan Cvetkovic www.politika.rs/rubrike/Sport/vaterpolo/Srbija-pochinje-da-otkriva-da-ima-i-plivache.sr.html
|
|
|
Post by Politika on Jul 27, 2009 9:08:02 GMT 1
Davor Novoviæ plivao od Novog Sada do Beograda Preplivao Lamanš, sprema se za Amazon Autor: B. Gigoviæ 26.07.2009. - 00:01
Plivaè beogradskog kluba “Partizan” Davor Novoviæ, koji je u svojoj karijeri uspeo da prepliva Lamanš, juèe je od Novog Sada do Beograda Dunavom preplivao 75 kilometara za osam sati i 48 minuta. Posle ovog maratona sprema se da u oktobru zapoène preplivavanje Amazona. Kako kaže, ako to uspe, neæe imati premca u svetu. Plivaèa Davora Novoviæa, kod Nebojšine kule, taènije restorana “Vodenica” više od sat i po èekala je nekolicina Beograðana, crno-belih navijaèa, gostiju restorana i novinara. Kako se Novoviæ približavao splavu “Vodenica” sve više gostiju splava je s nestrpljenjem oèekivalo da vidi ko se to buæka u vodi. Bodrili su Novoviæa sa kopna, ali i iz broda koji ga je pratio duž celog puta. Na samoj završnici maratonskog plivanja Davora su muèile reène struje, ali je u blizini obale smogao snage da mahne posetiocima i pozira fotoreporterima. - Nije bila previše hladna voda. Krenuo sam iz Novog Sada ka Beogradu nešto posle pet sati ujutru – rekao je okupljenima Davor Novoviæ, èim je kroèio na suvo tle. Prema njegovim reèima, posle Lamanša i plivanja od Atine do Herceg Novog, ovo je bilo samo jedna priprema za preplivavanje Amazona. - Ova deonica bila je dobra priprema za Amazon, koji mi predstoji za koji mesec. Da bi oborio svetski rekord treba za 50 dana da preðem 5.265 kilometara. Ukoliko stignem za to vreme oboriæu svetski rekord, koji je postavio slovenaèki maratonac Martin Strel, koji je ujedno i prvi èovek koji je preplivao ovu reku. On je Amazon i više od pet hiljada kilometara preplivao za 66 dana. Kada to uspem, odnosno stignem 16 dana ranije, onda više nemam premca u svetu – kaže Novoviæ. Na ovo putovanje i u osvajanje ove grandiozne reke Novoviæ kreæe 10. oktobra iz Perua ka okeanu. Kako je Amazon pun raznih nemani Novoviæ kaže: - Pored anakondi, pirana i krokodila, u Amazonu èovek je jedina i najveæa neman koje se možda treba plašiti – našalio se Novoviæ, koji æe od ukupnih 7.000 kilometara, pokušati da prepliva punih 5.265. Davor Novoviæ, plivaè maratonac preplivao je kanal Lamanš i tri mora, od Atine do Herceg Novog. Do sada preplivao Skadarsko jezero (37 km), deonicu Herceg Novi-Ulcinj (90 km), Bar-Bari-Petrovac (207), i od Atine do Herceg Novog (1.280 km). Preplivavanjem Amazona Novoviæ æe predstavljati našu zemlju na Svetskom kupu u ultra - maratonskom plivanju. Inaèe, Davor je pre tri meseca postao i otac, a za sina Dušana kaže da se nada da neæe krenuti njegovim stopama. Nada se da æe mu biti dovoljno to što je njegov otac postigao.
Plivanje iz opklade Davor Novoviæ, plivaè beogradskog kluba „Partizan“, kako kaže, preplivao je Lamanš èisto iz opklade. Tako se praksa i nastavila, a sledeæa opklada je Amazon, a kako je nedavno izjavio i ovaj izazov proistekao je iz opklade naših ljudi iz dijaspore, taènije Kanade. Plivaèa Davora Novoviæa, kod Nebojšine kule, taènije restorana “Vodenica” više od sat i po èekala je nekolicina Beograðana, crno-belih navijaèa, gostiju restorana i novinara. Kako se Novoviæ približavao splavu “Vodenica” sve više gostiju splava je s nestrpljenjem oèekivalo da vidi ko se to buæka u vodi. Bodrili su Novoviæa sa kopna, ali i iz broda koji ga je pratio duž celog puta. Na samoj završnici maratonskog plivanja Davora su muèile reène struje, ali je u blizini obale smogao snage da mahne posetiocima i pozira fotoreporterima. - Nije bila previše hladna voda. Krenuo sam iz Novog Sada ka Beogradu nešto posle pet sati ujutru – rekao je okupljenima Davor Novoviæ, èim je kroèio na suvo tle. Prema njegovim reèima, posle Lamanša i plivanja od Atine do Herceg Novog, ovo je bilo samo jedna priprema za preplivavanje Amazona. - Ova deonica bila je dobra priprema za Amazon, koji mi predstoji za koji mesec. Da bi oborio svetski rekord treba za 50 dana da preðem 5.265 kilometara. Ukoliko stignem za to vreme oboriæu svetski rekord, koji je postavio slovenaèki maratonac Martin Strel, koji je ujedno i prvi èovek koji je preplivao ovu reku. On je Amazon i više od pet hiljada kilometara preplivao za 66 dana. Kada to uspem, odnosno stignem 16 dana ranije, onda više nemam premca u svetu – kaže Novoviæ. Na ovo putovanje i u osvajanje ove grandiozne reke Novoviæ kreæe 10. oktobra iz Perua ka okeanu. Kako je Amazon pun raznih nemani Novoviæ kaže: - Pored anakondi, pirana i krokodila, u Amazonu èovek je jedina i najveæa neman koje se možda treba plašiti – našalio se Novoviæ, koji æe od ukupnih 7.000 kilometara, pokušati da prepliva punih 5.265. Davor Novoviæ, plivaè maratonac preplivao je kanal Lamanš i tri mora, od Atine do Herceg Novog. Do sada preplivao Skadarsko jezero (37 km), deonicu Herceg Novi-Ulcinj (90 km), Bar-Bari-Petrovac (207), i od Atine do Herceg Novog (1.280 km). Preplivavanjem Amazona Novoviæ æe predstavljati našu zemlju na Svetskom kupu u ultra - maratonskom plivanju. Inaèe, Davor je pre tri meseca postao i otac, a za sina Dušana kaže da se nada da neæe krenuti njegovim stopama. Nada se da æe mu biti dovoljno to što je njegov otac postigao.
Plivanje iz opklade Davor Novoviæ, plivaè beogradskog kluba „Partizan“, kako kaže, preplivao je Lamanš èisto iz opklade. Tako se praksa i nastavila, a sledeæa opklada je Amazon, a kako je nedavno izjavio i ovaj izazov proistekao je iz opklade naših ljudi iz dijaspore, taènije Kanade. Plivaèa Davora Novoviæa, kod Nebojšine kule, taènije restorana “Vodenica” više od sat i po èekala je nekolicina Beograðana, crno-belih navijaèa, gostiju restorana i novinara. Kako se Novoviæ približavao splavu “Vodenica” sve više gostiju splava je s nestrpljenjem oèekivalo da vidi ko se to buæka u vodi. Bodrili su Novoviæa sa kopna, ali i iz broda koji ga je pratio duž celog puta. Na samoj završnici maratonskog plivanja Davora su muèile reène struje, ali je u blizini obale smogao snage da mahne posetiocima i pozira fotoreporterima. - Nije bila previše hladna voda. Krenuo sam iz Novog Sada ka Beogradu nešto posle pet sati ujutru – rekao je okupljenima Davor Novoviæ, èim je kroèio na suvo tle. Prema njegovim reèima, posle Lamanša i plivanja od Atine do Herceg Novog, ovo je bilo samo jedna priprema za preplivavanje Amazona. - Ova deonica bila je dobra priprema za Amazon, koji mi predstoji za koji mesec. Da bi oborio svetski rekord treba za 50 dana da preðem 5.265 kilometara. Ukoliko stignem za to vreme oboriæu svetski rekord, koji je postavio slovenaèki maratonac Martin Strel, koji je ujedno i prvi èovek koji je preplivao ovu reku. On je Amazon i više od pet hiljada kilometara preplivao za 66 dana. Kada to uspem, odnosno stignem 16 dana ranije, onda više nemam premca u svetu – kaže Novoviæ. Na ovo putovanje i u osvajanje ove grandiozne reke Novoviæ kreæe 10. oktobra iz Perua ka okeanu. Kako je Amazon pun raznih nemani Novoviæ kaže: - Pored anakondi, pirana i krokodila, u Amazonu èovek je jedina i najveæa neman koje se možda treba plašiti – našalio se Novoviæ, koji æe od ukupnih 7.000 kilometara, pokušati da prepliva punih 5.265. Davor Novoviæ, plivaè maratonac preplivao je kanal Lamanš i tri mora, od Atine do Herceg Novog. Do sada preplivao Skadarsko jezero (37 km), deonicu Herceg Novi-Ulcinj (90 km), Bar-Bari-Petrovac (207), i od Atine do Herceg Novog (1.280 km). Preplivavanjem Amazona Novoviæ æe predstavljati našu zemlju na Svetskom kupu u ultra - maratonskom plivanju. Inaèe, Davor je pre tri meseca postao i otac, a za sina Dušana kaže da se nada da neæe krenuti njegovim stopama. Nada se da æe mu biti dovoljno to što je njegov otac postigao. Plivanje iz opklade Davor Novoviæ, plivaè beogradskog kluba „Partizan“, kako kaže, preplivao je Lamanš èisto iz opklade. Tako se praksa i nastavila, a sledeæa opklada je Amazon, a kako je nedavno izjavio i ovaj izazov proistekao je iz opklade naših ljudi iz dijaspore, taènije Kanade.
|
|
|
Post by Politika on Jul 28, 2009 16:34:05 GMT 1
MILORAD CAVIC SVETSKI PRVAK
Na 13. svetskom prvenstvu u plivanju u Rimu pobedio je na 50 delfin s 22,67 i tako doneo našem plivanju najsjajniju medalju.
Drugi je bio Australijanac Metju Target s 22,73, a tek treci svetski rekorder (22,43) Španac Rafael Munjoz s 22,88. Bez medalje su ostali Jakob Antkjer iz Danske s 22,93, Nikolas Santos iz Brazila s 23,00, Džejson Danford iz Kenije s 23,04, Albert Subirats iz Venecuele s 23,07 i Duje Draganja iz Hrvatske s 23,10.
Cavic ce ponovo u bazen 31. jula u kvalifikacijama na 100 delfin. Bice to prilika da se ponovo ogleda s Majklom Felpsom i da se, posle drame u finalu prošlogodišnjih Olimpijskih igara u Pekingu, ustanovi ko je zaista bolji. Druge prilike nece biti, pošto se Amerikanac nije prijavio za najkracu stazu, a Cavic za 200 delfin.
Naš najbolji plivac svih vremena je došao u Rim da osvoji medalju. Zlatom je, razume se, prebacio plan, što bi moglo da mu pomogne da psihološki rasterecen doceka trku u koju ce biti uprte oci celog plivackog sveta.
Juce smo u vecernjem programu imali još jednog predstavnika. Nadja Higl je nacinila veliki podvig ulaskom u polufinale na 100 prsno, gde je zauzela 16. mesto sa 1:08,13.
Cavic je izjavio je da je veoma ponosan na istorijsku zlatnu medalju.
„Ovo je sjajna stvar, sjajno je osvojiti prvu medalju za Srbiju na šampionatima sveta. Pripremao sam se za ovu trku, ali je sve bilo neizvesno, pošto nikada ne mozete da znate šta ce uraditi svetski rekorder Rafael Munjos”, izjavio je Cavic.
On je izrazio zadovoljstvo što je trijumfalno zapoceo šampionat, na kojem ga ocekuje i nastup na 100 metara leptir, koja je njegova glavna disciplina.
„Danas sam bio najbolji, jer sam dobro tempirao formu i veoma sam srecan. Ovo je zaista odlican start za mene i sada predstoji da se dobro pripremim i za trku na 100 metara. Ako sve bude u redu, trebalo bi da izborim finale, a posle cemo videti”, rekao je Cavic, koji bi u finalu trebalo da ponovo odmeri snage sa Amerikancem Majklom Felpsom.
I. C.
[objavljeno: "Politika", 27/07/2009]
|
|
|
Post by nemamozga on Jul 31, 2009 11:21:03 GMT 1
Izjavom o priznanju cavicu, ministarka omladine i sporta izazvala gnev javnosti NEMA VEZE S MOZGOM- To što radi i govori ministarka Snezana Samardzic-Markovic, koja je na tu poziciju došla ne svojim kvalitetom, vec kadrovskim rešenjima Mladjana Dinkica, nema veze s mozgom! - kaze Vladan Batic - Ukoliko je izjava da ce Cavic dobiti priznaje samo ako uzme i zlato na 100 metara delfin zaista zasnovana na Uredbi Vlade, ja je pozdravljam, jer je to dokaz da se poštuju propisi, ali moram da primetim da je izjava ministarke Samardzic-Markovic potpuno nelogicna - ocenila je Svetlana Kitic Ako je verovati izjavi Snezane Samardzic-Markovic, ministarke omladine i sporta u Vladi Srbije, Milorad Cavic, najbolji srpski plivac, koga je iznedrila Amerika, a on, nošen patriotizmom, odlucio da medalje podari Srbiji, moci ce da racuna na drzavno priznanje tek ako na Svetskom šampionatu u Rimu savlada i Majkla Felpsa i okiti se zlatom i na 100 metara delfin stilom. To što je na duplo kracoj deonici za sobom ostavio svetskog rekordera, Španca Rafaela Munjoza, prema Uredbi Vlade Srbije nije dovoljno da se na dostojanstven nacin prizna istorijski uspeh srpskog plivanja. Objašnjenje ministarke koje je usledilo posle Miloradovog trijumfa u trci na 50 metara delfinovim stilom, a pravdano Uredbom Vlade, u najmanju ruku deluje nelogicno, ali i potvrdjuje da se u našoj zemlji ne prašta samo uspeh: - Odnos drzave prema Cavicu i ranije je bio katastrofalan To što radi i govori ministarka Snezana Samardzic-Markovic, koja je na tu poziciju došla ne svojim kvalitetom, vec kadrovskim rešenjima Mladjana Dinkica, nema veze s mozgom! - kaze narodni poslanik Vladan Batic. - Bespredmetno je, raspravljati o nelogicnosti Uredbe, na koju ce se sada svi pozivati samo da ne bi priznali velicinu i uspeh vrhunskog sportiste kakav je Milorad Cavic. Nastavice s idiotskim odnosom prema njemu i mnogima, koji na najbolji moguci nacin promovišu sebe, sport, ali i Srbiju. Vladan Batic ne smatra da bi Cavic, zbog lošeg odnosa drzave prema njemu, trebalo da odbije priznanje i prinadleznosti koje je zasluzio: - On to sigurno nece uraditi, jer je fin i lepo vaspitan mladic. A i zašto bi, sve je to zaradio sopstvenim radom! Mislim da bi pre trebali da razmišljamo o zameni ministarki kao što su Snezana Samardzic-Markovic i Diana Dragutinovic, koje, ponavljam, nemaju veze s mozgom! Tu je rešenje ove vrste problema - rekao je Batic. Svetlana Kitic, nekadašnja poslanica Socijalisticke partije Srbije u republickom parlamentu, svojevremeno najbolja rukometašica sveta (1988. godine), kaze da je sve što se dešava oko Milorada Cavica, nelogicno: - Ukoliko je izjava da ce Cavic dobiti priznaje samo ako u Rimu uzme i zlato na 100 metara delfin zaista zasnovana na Uredbi koju je donela Vlada, ja je pozdravljam, jer je to dokaz da se poštuju propisi, ali moram da primetim da je, kao i mnoge stvari u našoj zemlji, i ta izjava ministarke Samardzic-Markovic, potpuno nelogicna - rekla je Kiticeva. - Smatram da Milorad treba da bude nagradjen za to što radi, jer od njegovih medalja Srbija ima mozda i vecu korist nego što ima on sam, ali mi je, iako sam uvek na strani sportista, neshvatljivo da sada svako ko uzme bilo koju medalju, moze da racuna na drzavno priznanje - kaze Kiticeva, koja je 1984. godine sa reprezentacijom Jugoslavije osvojila rukometno zlato na Olimpijskim igrama u Los Andjelesu. Posle svega, ostaje otvoreno pitanje šta i koliko neki srpski sportista treba da uradi da bi drzava priznala velicinu i znacaj ostvarenog uspeha? Nenad Kiš /Pravda 31/07/2009/ www.pravda.rs/sport/11017/nema-veze-s-mozgom
|
|
|
Post by Vesti iz plivanja on Aug 1, 2009 16:03:10 GMT 1
Naða Higl - svetska šampionka! Srpska plivaèica Nada Higl napravila je nezamislivu senzaciju na Svetskom prvenstvu u Rimu, osvojivši zlato na 200 metara prsnim stilom Higl je finalnu trku preplivala u vremenu novog evropskog rekorda za dva minuta i 21,62 sekunde, ostavivši tako iza sebe aktuelnu svetsku rekorderku u ovoj disciplini, Amerikanku Anamej Pirs (2:21,84) i Austrijanku Mirnu Jukiæ (2:21,97) koja je na cilj stigla kao treæa.
Iako su mnogo oèekivali trijumf Rebeke Soni koja je pre nekoliko dana oborila svetski rekord na 100 metara, 22-godišnja srpska plivaèica je plivala svoju trku u kojoj je posle 150 metara okrenula kao èetvrtoplasirana. Finišom u poslednjih 50 metara Naða je iznenadila sve, a posle trke je bilo oèegledno i samu sebe, jer je izraz njenog lica odavao potpuno "èudo", koje se zaista i desilo... Naða Gigl je svetska šampionka na 200 metara prsnim stilom.
- Ovo je veliko iznenaðenje za mnoge i ja sama sam veoma iznenaðena. Tokom trke mi je u glavi bilo samo da dam sve od sebe i zaista nisam oèekivala prvo mesto - rekla je Higlova posle trke.
Svetska prvakinja je izjavila da joj je prvobitni cilj bio da uðe u polufinale i da posle ulaska u finale nije oèekivala da æe osvojiti medalju. Najbolja srpska plivaèica je izjavila da je pre svega oèekivala da uðe u polufinale i da joj je cilj u finalu bio da popravi svoj najbolji rezultat.
- Meni je prvo cilj bio da uðem u polufinale. Nakon toga, kada sam videla koliko mogu, mislili smo možda mogu i u finale. Kada sam ušla u finale, nismo išli na medalju, razmišljala sam o tome samo da otplivam svoj najbolji rezultat. To je na kraju bilo dovoljno da budem prva. Ubrzavala sam do kraja, nisam posustajala, išla sam srcem i uspela sam - rekla je Naða Higl za B92.
Higlova je izjavila da je sreæna što je svom kolegi iz reprezentacije, Miloradu Èaviæu, bila inspiracija za trku u kojoj je postavio novi svetski rekord. Èaviæ je odmah posle trke izjavio kako je njegov rekord nebitan posle onoga što je Naða Higl postigla nekoliko minuta pre njega.
- Ne mislim da je njegov svetski rekord nebitan. Mislim da je za nekog plivaèa zaista najveæi uspeh da postigne svetski rekord i drago mi je što sam ga inspirisala za tako nešto - rekla je Higlova.
Zlatna medalja za Higlovu je druga najsjajnije odlièje sa Svetskog prvenstva koje se održava u Rimu, pošto se Milorad Èaviæ veæ "okitio" na 50 metara delfin stilom. Srpska plivaè u subotu posle 18 èasova pliva i "svoju" diciplinu na 100 metara delfin, gde trenutno drži svetski rekord sa 50,01 sekundi, ostvaren u polufinalnon trci na SP u Rimu.
Rezultati finala na 200m prsnim stilom: 1. Naða Higl (Srbija) 2:21,62 minuta 2. Anamej Pirs (Kanada) 2:21:84 3. Mirna Jukiæ (Austrija) 2:21.97 4. Rebeka Soni (SAD) 2:22.15 5. Rie Kanet (Japan) 2:23.03 6. Nanaka Tamura (Japan) 2:23.12 7. Marta Mekejb (Kanada) 2:23.36 8. Džolin Hostman (Švedska) 2:23.62 Srbija Sport - 19:06 31/07/2009
|
|
|
Post by Kurir on Aug 3, 2009 9:30:29 GMT 1
Kurir (2/08/2009) BICE BOLJI I OD TENISERAPredsednik PSS Dusan Dimitrijevic kaze da bi uz izgradnju bazena namenjenog iskljucivo sportistima plivaci pravili jos vrednije rezultatePredsednik Plivackog saveza Srbije Dušan Dimitrijevic izjavio je da posle uspeha naših plivaca na SP u Rimu ocekuje vece razumevanje drzave za ovaj sport. On je istakao da je prioritet Saveza izgradnja bazena, kako bi srpski plivaci napokon imali adekvatne uslove za rad. - Culi smo da ce ministarka za sport i omladinu Snezana Samardzic-Markovic pokrenuti inicijativu da se naši plivaci nagrade i verujem da ce drzava imati više razumevanja za ove momke i devojke koji su nas tako lepo obradovali na SP u Rimu. To ce biti podstrek i za plivace i nadam se da ce Srbija još više pomoci ovom sportu - kazao je Dimitrijevic. Predsednik Plivackog saveza smatra da je prioritet izgradnja bazena na kome bi plivaci napokon dobili normalne uslove za treniranje. - Moj prioritet je izgradnja bazena i sve cu da uradim da se to ostvari za vreme mog mandata. Bez toga nema ni vrhunskih rezultata, jer plivaci moraju da imaju adekvatne uslove za treniranje. Mislim da je to dobro i za buduce generacije, a zna se da plivanje spada u jedan od najpopularnijih sportova u svetu, pa se nadam se da ce postati i kod nas. Verujem da najveci uspeh u istoriji srpskog plivanja nece ostati samo na ovom takmicenju, vec da ce tako biti i u buducnosti, a za to nam je potreban bazen. Nadam se da ce uskoro biti izgraðen takav jedan objekat. Dušan Dimitrijevic nema ništa protiv da plivanje postane popularno kao i tenis i da što više dece pocne da se bavi ovim sportom. - Sve je moguce. Nemam ništa protiv da plivanje u Srbiji postane popularno kao tenis. Mislim da ovi rezultati mogu da donesu još vece interesovanje dece za ovaj sport. Plivanje je jedan od bazicnih sportova, a da bi se mladi privukli, potrebni su nam adekvatni uslovi za treniranje - porucio je Dimitrijevic. www.kurir-info.rs/clanak/sport/kurir-02-08-2009/bice-bolji-i-od-tenisera
|
|
|
Post by Vesti iz plivanja on Aug 5, 2009 7:26:38 GMT 1
'Omega' priznala: Èaviæ pobedio Felpsa u Pekingu!
Zvanièni merilac vremena na takmièenjima FINA, èuvena "Omega", priznala je da je Milorad Èaviæ stigao pre Majkla Felpsa na cilj u èuvenoj trci na 100 metara delfin na OI u Pekingu
"Omega" je nakon godinu dana od završetka èuvene trke na Olimpijadi u Pekingu saopštila da je Èaviæ prvi dotakao taster na cilju, ali je to Felps uèinio snažnije, pa je njegov udarac pre registrovan.
- Kod sistema „taè ped" mora da se razume da ima ogromne, ogromne razlike izmeðu dodirnuti i udariti taster. Video je jasan, Èaviæ je dotakao taster pre Felpsa, ali je klizao kroz vodu, dok je Felps jurio prema tasteru i snažno ga udario pre Èaviæa. Razlika izmeðu njih je zaista jedan hiljaditi deo sekunde. Svi zapisi koje imamo, uz ono što je sistem pokazao, potvrðuju to. Sve je pokazano FINA, Èaviæevom treneru, koji je odgledao video i posle minut rekao: „OK, nema problema. I to je rezultat" - saopštila je „Omega". Srbija Sport - 01:03 05/08/2009
|
|
|
Post by Vesti iz livanja on Aug 5, 2009 7:29:10 GMT 1
Èaviæu uruèeni kljuèevi od stana
Plivaèu Miloradu Èaviæu u organizaciji Fonda B92 uruèeni su kljuèevi stana na Bežanijskoj kosi koji je obezbeðen sredstvima donatora
Poèetna Strana Plivanje Èaviæ Milorad Èaviæu uruèeni kljuèevi od stana Plivaèu Miloradu Èaviæu u organizaciji Fonda B92 uruèeni su kljuèevi stana na Bežanijskoj kosi koji je obezbeðen sredstvima donatora Fond B92 je decembra prošle godine pokrenuo akciju "Èaviæa za komšiju" u kojoj je, uz pomoæ donatora, nabavljen stan velièine 84m na Bežanijskoj kosi.
- Zadovoljan sam jer se posle šest godina prièe o stanu sada sve dobro završilo. Srbija me nije razoèarala. Više se neæu pitati gde æu spavati u Srbiji kada doðem na odmor. Ovo æe biti moje mesto, imaæu svoj krevet - rekao je Èaviæ po dodeljivanju kljuèeva.
Èaviæ je istakao da se navikao na popularnost, ali da mu je bilo lakše u SAD jer tamo nije bio poznat. On je rekao i da oèekuje da æe po završetku karijere ostati u Srbiji.
- Moji roditelji žive u Kaliforniji, ali to nije moj dom. Veæ sam se navikao na popularnost, ali želim svoje privatno mesto, ovde æu živeti normalno. Cilj mi je da upišem postdiplomske studije i kada završim plivaèku karijeru želim da uradim mnogo više za ovu zemlju - rekao je najbolji srpski plivaè.
Predsednik UO Fonda B92 Veran Matiæ se zahvalio donatorima koji su uèestvovali u akciji "Èaviæa za komšiju": Simpu, Graðevinskoj direkciji Srbije, Keramici Mladenovac, Keramici Espana, kompanijama Polymit, Minotti i Sika, kao i Eglo rasveti.
- Želja Fonda je bila da pomogne svima koji bi želeli da omoguæe mladiæu koji je došao iz svoje rodne zemlje u svoju domovinu, da u domovini dobije pristojne uslove za život i rad i da dobije dom. Iako se identifikujemo sa trijumfom, mislimo da neko drugi treba da im se revanšira, da ih nagradi. Mi smo želeli da bez ikakve kalkulacije uèestvujemo u pružanju pozitivne poruke da se rad isplati, a da bi se unapreðivala izuzetnost, potrebni su bar elementarni uslovi za život i rad. Pokušali smo, svi zajedno, da uzvratimo bar malo izuzetnoj liènosti Milorada Èaviæa i nagradimo njegove izuzetne rezultate - rekao je Matiæ.
Matiæ se zahvalio i predsedniku Srbije Borisu Tadiæu, koji je svojim autoritetom pomogao akciju.
- Važno je da stanemo iza takve graðanske inicijative. Nadam se da æe se Èaviæ odmoriti u svojoj kuæi. Niko ne može preko reda da dodeljuje stanove, jer takva prakasa urušava državu - rekao je Tadiæ. Agencije - 17:16 04/08/2009
|
|
|
Post by 24 sata on Aug 5, 2009 7:34:26 GMT 1
Stan stvoren od zlata i srebra mm - 05.08.2009. - 00:32 Èaviæ je rekao da se nada da æe uspesi srpskih takmièara na SP u Rimu doprineti poboljšanju uslova za rad i treniranje u sportovima na vodi u Srbiji... Najboljem srpskom plivaèu svih vremena Miloradu Èaviæu Fond B92 dodelio je u utorak trosoban stan u beogradskom naselju Bežanijska kosa. Èaviæ, osvajaè zlatne medalje u disciplini leptir na 50 metara i srebrne u duplo dužoj deonici na Svetskom prvenstvu u Rimu, dobio je stan od 84 kvadratna metra na doživotno korišæenje.
SAN - Zadovoljan sam jer se posle šest godina prièe o stanu sada sve dobro završilo. Srbija me nije razoèarala. Više se neæu pitati gde æu spavati u Srbiji kada doðem na odmor. Ovo æe biti moje mesto, imaæu svoj krevet – rekao je Èaviæ po dodeljivanju kljuèeva. Èaviæ je istakao da se navikao na popularnost, ali da mu je bilo lakše u SAD jer tamo nije bio poznat. On je rekao i da oèekuje da æe po završetku karijere ostati u Srbiji. – Moji roditelji žive u Kaliforniji, ali to nije moj dom. Veæ sam se navikao na popularnost, ali želim svoje privatno mesto, ovde æu živeti normalno. Cilj mi je da upišem postdiplomske studije i kada završim plivaèku karijeru želim da uradim mnogo više za ovu zemlju – dodao je najbolji srpski plivaè svih vremena. Èaviæ je rekao da se nada da æe uspesi srpskih takmièara na SP u Rimu doprineti poboljšanju uslova za rad i treniranje u sportovima na vodi u Srbiji. – Znam da je Beograd konkurisao za organizaciju Svetskog prvenstva 2013. godine, ali su nas odbili jer nemamo bazene. Ovaj grad je u stanju da to organizuje, ali mislim da se tako nešto neæe dogoditi dok se ja bavim plivanjem – izjavio je Èaviæ ranije na konferenciji za novinare u skupštini Beograda. Naravno, Majkl Felps je neizostavna tema... – Nemamo poseban odnos. Od samih poèetaka naših karijera putevi su nam bili potpuno razlièiti. Ja sam studirao i živeo u Kaliforniji, dok je on boravio u Merilendu. Slièna je situacija bila i u Rimu. Malo smo se družili posle dodele medalja, malo smejali i to je to. Nismo prijatelji, ali verujem ni neprijatelji. A završnica finala se još preprièava... – Morate znati da Majkl nije sprinter. Tako se ponašao i u trci protiv mene. Vrlo dobro je znao, da, ukoliko želi da bude šampion, mora mi ostati za petama. Tako sam, kod okreta, bacio pogled da vidim gde se nalazi i oèekivao da æu imati prednost od dve dužine tela. Meðutim, kada sam video da je odmah tu blizu, znao sam da sam u problemima. Generalno, pritisak koji je vladao pred trku bio je zaista ogroman. To sam osetio u svakom delu tela, stomak me je jako boleo, ali to su normalne stvari kada se naðete pred velikim izazovom.
Naða: Plivaæu samo za Srbiju Juèe je konferneciju za medije održala i Naða Higl. Ona je objasnila kako se stiže do uspeha. „Upornost, volja, mukotrpan rad i vera u brata Sebastijana doveli su me do titule u Rimu, a obeæavam da æu se truditi da buduæi rezultati budu još bolji", istakla je svetska šampionaka u plivanju Naða Higl. Naða smatra da svetska titula, koja donosi ulogu favorita, za nju neæe predstavljati optereæenje na narednim takmièenjima. „Ne smatram to optereæenjem jer ja u svaku trku ulazim sa željom da isplivam najbolji rezultat. Bitno mi je da ostvarim najbolje vreme i budem zadovoljna posle trke. Nadam se da æe uslovi za rad, a pod tim podrazumevam trening na olimpijskom bazenu, biti bolji nego do sada. Sigurno je, meðutim, da ne bih mogla da odem iz zemlje i nastupam za neku drugu reprezentaciju jer znam kako sam se oseæala dok sam na pobednièkom postolju u Rimu slušala našu himnu", zakljuèila je Naða.
|
|
|
Post by Novosti on Aug 5, 2009 8:16:37 GMT 1
Higl: Nikad ne bih plivala za druge
PREKO noæi je osvojila Srbiju. Naða Higl uživa u danima slave, ali se i trudi da ne izgubi tlo pod nogama. Svetska šampionka na 200 m prsno ne krije da i dalje sanja svoj san, ali i da se ne opetereæuje buduæim danima. Nikako ne želi da daje krupna obeæanja, još manje da prièa o novim medaljama. Ne pomišlja ni da promeni zemlju zbog boljih uslova za razvoj. - Nikad ne bih prihvatila nijednu ponudu. Posle slušanja himne i onoga što sam doživela na doèeku, nikada neæu otiæi iz zemlje. Srbija je moja - istakla je Higlova. Na opasku da æe rivalke sada sa puno pažnje da je prate, kao i da æe se od sada od nje uvek oèekivati najviše, skromna šampionka je istakla: - Uloga favorita me nikad neæe sputati. Uvek sam išla i uvek æu iæi iskljuèivo na dobar rezultat. Najvažnije je da sam zadovoljna trkom, sobom, a plasman æe doæi sam po sebi. Na druženju sa novinarima u utorak ponovila je da sebe nije videla kao šampionku, da je pratila samo svoju prijateljicu Mirnu Jukiæ, koja joj je kao veliki sportista èestitala na podvigu. Istakla je Naða i da nije oseæala tremu pred finale: - Išla sam samo na dobar rezultat. Savetovao me je Èaviæ da se opustim, ali ja nikad nemam tremu. Sve vreme sam mislila da zaveslaje uradim kako treba, onako kako je od mene tražio brat. Govoreæi o kljuèu uspeha 22-godišnja Panèevka je istakla: - Upornost, volja, želja, rad, vera u brata! Sebastijan (23), koji je bio talentovan plivaè, brigu o sestri preuzeo je pre tri godine. Morao je da prekine karijeru, da prouèava amerièku literaturu, improvizuje, kako bi nenadano stvorio svetsku šampionku. - Naða ima fantastièan oseæaj discipline zbog dubokog uverenja da æe joj to pomoæi da ostvari cilj. Tu osobinu ima malo ljudi. Pre Rima bio nam je bitan samo rezultat, a kada je ušla u finale, rekao sam joj da može da bude prva i osma. Verujte, taktika ne odluèuje, veæ srce, velika želja - ponosan je na sestru mladi struènjak, koji je apsolovent na DIF. Higl je podvukao da im je porodica veliki oslonac, a da su im za napredak neophodni uslovi, pre svega olimpijski bazen. - Nadam se da æe se sada posle ovoga šta sam uradila poboljšati uslovi za rad - istakla je Naða, koja veæ u septembru poèinje pripreme za novu sezonu.
MOTIV ZA SVE ÐORÐE Markoviæ (22) je na Univerzijadi u Beogradu debitovao za Srbiju, a u Rimu na SP sticao iskustvo: - Ponosan sam što plivam za moju zemlju. Odrastao sam u Australiji, studiram u SAD i za mene je ovo sve novo. Radovan Siljevski mi je rekao pod kojim uslovima radi Naða. Oduševljen sam i ona je veliki podsticaj za sve nas.
SJAJNI I OSTALI ODUŠEVILI su i ostali. Najmlaði, Ivan Lenðer (11. na 100 delfin) i Èaba Silaði (12. na 50 m prsno) bili su nadomak finala, Miroslava Najdanovski je bila 17. na 50 kraul, a Marica Stražmešter i Ðorðe Markoviæ su pružili maksimum. Inaèe, predsednik PSS Dušan Dimitrijeviæ je izbaran za èlana masters komisije Svetske federacije
|
|